Отварање изложбе „Пергамент Србија“

У Великом изложбеном салону Банског двора 06.06.2012. године у 19,00 часова одржаће се отварање изложбе „Пергамент Србија“ (Београд – Пariz -UNESCO 2012).
Ауторски пројекат: Лепосава Милошевић – Сибиновић

 

***

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

P E R G A M E N T    S R B I J A
Međunarodni autorski projekat mr Leposave Milosević Sibinović

Veliki izložbeni salon Banski dvor, Banja Luka, Republika Srpska, BiH

Slikari očitavaju memorijski kod na jagnjećem pergamentu

U detinjstvu, da bi utonuli u miran san, bake su nam savetovale da brojimo ovčice. Posle sam saznala o Jagnjetu Božijem, zlatnom runu, ljudskim umećima, traženju smisla života i večno ponavljanim pitanjima bez pouzdanog odgovora. U savremenoj umetničkoj praksi, autorski projekti i izložbe čine važan segment rada koji omogućava da se određene teme višestruko sagledaju. Naše bake su se odavno preselile u Raj. Tema Jagnjeta Božijeg krasi snove unuka – umetnika koji “broje” tabake  pergamenta.

Nastojala sam da Projekat “Pergament” i likovna kolonija na Rtnju pronađu svoj identitet među umetničkim manifestacijama. Našli su ga u zanimljivom spoju specifičnosti kraja u kome se odvija likovna kolonija i stvaralačke slikarske otvorenosti. Bolje upoznavši Istočnu Srbiju, shvatila sam da je život u njoj bogatiji nego što vidimo na prvi pogled i da se daljim istraživanjem mogu otkriti važni sadržaji za kreativno predstavljanje. Cilj projekta “Pergament’’ je višestruko povezivanje tradicije, starih gotovo izumrlih zanata sa savremenim tendencijama i autorskim likovnim poetikama, kulturno mapiranje kraja, doprinos interkulturnom dijalogu, kontakt Srbije sa svetom i njeno afirmisanje. Pergament  (lat. pergamena) je dobio ime po azijskom gradu Pergamonu gde su ga izrađivali u Starom veku u zamenu za papirus. On je neučinjena, očišćena i krečom lužena uglačana životinjska koža. Rtanjski kraj je stočarski, pa slikanje na jagnjećem pergamentu koji se štavi u kućnoj radinosti može da odgovori neposrednošću materijala, nalaženjem novih mogućnosti zanimljivog konteksta, povezivanjem drevnih zanata sa savremenim tehnologijama i slikarskim poetikama. Tradicionalne recepture, obrada pergamenta i minijatura u kombinaciji sa novim tehnikama slobodne forme i slikanja na pergamentu inspirišu umetnike u stvaranju novih dela na materijalu velikog kulturološkog značaja, milenijuma korišćenog za pisanje i iluminaciju knjiga. Značaj eksperimenta koji se neguje kroz ovaj projekat jeste u istraživanju velikih mogućnosti pergamenta kao likovnog medija, bilo da je koriščen samo kao fizička podloga za rad, ili da je inspirisao koncept, estetsko umetnička pitanja, umetnički zapis genetskog koda. Pergament kao drevni materijal zahteva specifičan likovni pristup i zato su u selekciji likovnog projekta umetnici koji uvažavaju kulturnu baštinu i kulturnom nasleđu daju nove aspekte. Svaki komad pergamenta je jedinstven, ima genetski kod, naboj, perforacije i sjaj. U njegovoj sublimiranoj strukturi zabeležene su geografske kote, livadsko bilje, umilnost, iskupljene žrtve. Kao jedan od najcenjenijih materijala u prošlosti za pisanje perom i tintom, ovaj medij u likovnoj sferi pogodan je naročito za primenu različitih crtačkih tehnika, kao i za istraživanje svetlosti prostora. Uključuje primenu tehnika štampe, kolažiranja i različitih slikarskih koncepcija od klasičnih do konceptualnih ostvarenja. Ovaj projekat kao zanimljiv spoj kulturnog nasleđa i geografske datosti, ostvaruje duhovni kontekst u kraju sa dominatnom piramidalnom planinom Rtanj – krovom Srbije, u kontrastu kamena i zelenila u kraju živih običaja, mitova i legendi. Na Rtnju imaju stanište biljke lekovitih i magijskih dejstava kao što su devesinje (samo gledanje pomaže, devojačka sila), tajnika (ima čudno svojsto), vilino sito (carlina acaulis lat.), žuta mesečina, rtanjski čaj (saturijamontanalat.). Posebno zanimljiva je endemska biljka Ramonda serbica koja potpuno osušena oživi posle dugo vremena uz samo nekoliko kapi vode. Simbolično, poput nje,suvajagnjeća koža dobija novi život sa nekoliko umetničkih poteza. Prethodna eksperimentalna provera mogućnosti materijala, šire sagledavanje građe, definisanje i praćenje projekta uz kreativnu komunikaciju sa umetnicima su živ i dinamičan vid očuvanja kulturne baštine. Baština je večna riznica za sve stvaraoce koji predano tragaju za smislom postojanja. Akteri savremene likovne scene žive u elektronskom dobu kada zraci otkrivaju mnoga svojstva a velika ubrzanost života ne čini ljude srećnim. Pogubni upliv u “zabranjene “ aspekte postojanja stavlja pojedinca u položaj igračke u imitaciji života. Modernistička i postmodernistička idejna angažovanost, uz protkanost etike i estetike, u slobodnom izrazu stvaraoca našla je pogodno tle na svečanom neobičnom materijalu. Putujući potezom po delikatnoj podlozi, umetnici je oživljavaju podvlačeći čulnost, pikturalno je nadograđuju kadrirajući objekte, tela ili znake. Velikim formatima specifičnost daje razvijeni naturalni oblik. Svaki komad deo je Božijeg stada, a umetnicima duhovno uzdizanje ide od ruke. Posredovanje jagnjeta uz krajnju čistotu i dobrotu pomaže prelaz od prirodnog fizičkog sveta do dalekih lestvica duhovne vertikale.Dela ostvarena na pergamentu su pokušaj novih komentara mnogovekovnih tema i istina. Kroz umetnički rad pergament gubi upotrebnu vrednost kože i dobija novu dimenziju značenja. To novo značenje – smisao prethodi svakom iskustvu. Transfer matičnog memorijskog koda i dubina umetničkog poriva ostvaruju homogeni zapis. Znakovnost čini matricu u okviru koje se odvijaju određeni intelektualni i emocionalni procesi. U isto vreme uključujući osećajne i sofisticirane vrednosti, pergament – slika je polje zapisa. Učesnici projekta su umetnici različitih generacija i likovnih poetika iz Srbije, dijaspore i inostranstva (Bosna i Hercegovina, Engleska, Francuska, Grčka, Kanada, Mađarska, Makedonija, Meksiko, Nemačka,  SAD) koji su ostvarili kontakt u više pravaca i nivoa. Radovi su nastali u radionici likovne kolonije u podnožju planine Rtanj, kao i u pojedinačnim ateljeima umetnika u saradnji sa autorom projekta. Izložba je prikazana u Palati UNESCO u Parizu 1910. godine, kao i brojnim muzejima i galerijama. Projekat je kontinuiran, pa obećava nova učešća i miran san cenjenih umetnika. Deo Projekta “Pergament Srbija” prikazan u Izložbenom salonu Banski dvor sadrži 105 izabranih likovnih dela od 72 autora, srednjeg galerijskog formata nepravilnih oblika, realizovanih na jagnjećem pergamentu različitim ličnim izrazima. Zahvaljujem svim institucijama i pojedincima koji su doprineli uspehu projekta. Autor projekta mr Leposava Milošević Sibinović, likovni umetnik.

***

 UČESNICI

1. Katarina Alempijević
2. Momčilo Antonović
3. Vesna Bajalska
4. Danica Basta
5. Miroslav Bata Blagojević
6. Ilona P. Boros
7. Stefan Bozhkov
8. Delia Brandusescu Serban
9. Ljiljana Bursać
10. Denica Chakalova
11. Renate Christin
12. Muriz Čoković
13. Iva Ćirić
14. Rastko Ćirić
15. Gordana Ćirić Krstić
16. Tanja Dejanović
17. Jovana Dlačić
18. Krasimir Dobrev
19. Tanja Đokić
20. Stojanka Đorđić Nikolić
21. Aleksandar Đurić
22. Uroš Đurić
23. Tijana Fišić
24. Olivera Gavrić Pavić
25. Vesna Golubović
26. Džeko Hodžić
27. Slobodan Jelesijević
28. Maja Jovanović Majolinica
29. Zoran Jovanović Dobrotin
30. Jasmina Kalić
31. Slobodan Kaštevarac
32. Milica Kojčić
33. Cvetan Krastev
34. Vesna Marković
35. Goran Milanović
36. Leposava Milošević Sibinović
37. Vesna Milunović
38. Branko Miljuš
39. Željka Momirov
40. Branko Nikitović
41. Jasna Nikolić
42. Mirko Ognjanović
43. Gordana Olujić Đošić
44. Bojan Otašević
45. Dušan Otašević
46. Saša Pančić
47. Ivan Pavić
48. Bogdan Pavlović
49. Miško Pavlović
50. Svetlana Pavlović Džindo
51. Božidar Plazinić
52. Mileta Prodanović
53. Simonida Radonjić
54. Slobodanka Rakić Šefer
55. Ljiljana Ranđić
56. Ana Ristić Dragović
57. Marija Sibinović
58. Miloš Sibinović
59. Mustafa Skopljak
60. Milan Stašević
61. Vesna Stašević
62. Zorka Stevanović
63. Jelena Šalinić Terzić
64. Milan Tepavac Tarin
65. Zoran Tešanović
66. Zoran Todović
67. Jelena Trajković
68. Radislav Trkulja
69.Vana Urošević
70. Jarmila Vešović
71. Suzana Vučković
72. Ana Zoe Pop

p style=“text-align: left;“

Share