Rekonstrukcija dotrajalog krova Kulturnog centra Banski dvor u ovoj godini je pod znakom pitanja i njen početak biće samo moguć ako projekat pokaže da se taj posao može uraditi u fazama.
Potvrdio je ovo gradonačelnik Slobodan Gavranović i dodao da je razlog tome što u budžetu grada nema dovoljno novca da se krov rekonstruiše odjednom.
Rebalansom budžeta grada stavka za rekonstrukciju Banskog dvora smanjena je sa 700.000 KM na 445.000 KM.
“Za rekonstrukciju kompletnog krova potrebno je daleko više novca nego što je predviđeno ovogodišnjim budžetom. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije i ako se utvrdi da se taj posao možemo uraditi postepeno onda ćemo i početi sa rekonstrukcijom u ovoj godini”, rekao je Gavranović.
Direktor Banskog dvora Milorad Petrić je rekao da će poslati dopis Gradskoj upravi i tražiti da se taj posao što prije pokrene.
“Ne znam koliko će krov u ovakvom stanju bez rekonstrukcije potrajati ali borimo se godinama da ga očuvamo. Radnici svakodnevno popravljaju i krpe krov koji prokišnjava ali to je sve kratkoročno rješenje”, rekao je Petrić.
Nije mogao reći koliko bi koštala rekonstrukcija cijelog krova.
“Potrebno je sanirati i fasadu i promijeniti stolariju a prema predračunu koji je napravljen prije nekoliko godina za sve te radove bilo bi potrebno oko 2,5 miliona KM”, kazao je Petrić.
Banski dvor svečano je otvoren na Mitrovdan, 1932. godine, a za njegovu izgradnju zaslužan je prvi ban Vrbaske banovine Svetislav – Tisa Milosavljević. Banjaluka je u tom periodu dobila mnoge reprezentativne objekte, koji su i danas njen ponos. Već do 1. decembra 1931. godine izgrađena je Banska palata, današnja zgrada Gradske uprave. Godine 1930. osnovani su Pozorište i Muzej Vrbaske banovine, koji su četiri godine kasnije dobili zgradu sadašnjeg Narodnog pozorišta RS.
Zaštićeno dobro
Zgrada Banskog dvora proglašena je dobrom kulturno-istorijskog nasljeđa aktom od 27. decembra 1976. godine nekadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa BiH. Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS je enterijer Banskog dvora stavio pod zaštitu 10. jula 1997. godine.